Podaci su srž produktivnosti, a zaštita osjetljivih podataka važnija je nego ikada. Kako se cyber prijetnje brzo razvijaju, a regulative o privatnosti podataka postaju strožije, organizacije moraju biti budne i proaktivne kako bi zaštitile svoje najvrjednije resurse. Ali kako izgraditi efikasan okvir za zaštitu podataka?
U ovom članku ćemo istražiti najbolje prakse zaštite podataka — od ispunjavanja zahtjeva za usklađenost do pojednostavljenja svakodnevnih operacija. Bilo da štitite malu firmu ili veliko preduzeće, ove strategije će vam pomoći da izgradite snažnu odbranu protiv sigurnosnih propusta i zaštitite svoje osjetljive informacije.
1. Definišite ciljeve zaštite podataka
Prvi korak u svakom projektu zaštite podataka jeste razumijevanje željenog ishoda.
Najprije, identifikujte koje podatke trebate zaštititi. Odredite koji su vaši „dragulji“ među podacima i gdje se nalaze (vjerovatno su rasprostranjeniji nego što mislite). Sarađujte s poslovnim vlasnicima kako biste pronašli podatke koji izlaze iz standardnog okvira, a koje ipak treba zaštititi.
Cilj je odgovoriti na pitanje: “Koji bi podaci nanijeli štetu kompaniji ako bi bili kompromitovani?”
Zatim sarađujte s izvršnim menadžmentom i upravnim odborom kako biste definisali izgled vašeg programa zaštite podataka — uključujući budžet, toleranciju na rizik i raspoložive resurse. Ključ je pronaći ravnotežu između zaštite i produktivnosti.
2. Automatizujte klasifikaciju podataka
Počnite s klasifikacijom podataka — tj. pronađite i katalogizirajte podatke. Ovo je često najteži korak, jer organizacije stalno stvaraju nove podatke.
Pokušaj da pratite sve podatke može biti uzaludan. Umjesto toga, koristite alate za klasifikaciju koji prate kretanje podataka kroz različite tačke — krajnje uređaje, mrežu, cloud. Automatizacija uz pomoć vještačke inteligencije (AI) postaje ključna — AI može brzo i precizno otkriti osjetljive podatke bez ručnog unosa.
3. Fokusirajte se na „Zero Trust“ pristup kontroli pristupa
„Zero Trust“ (nulto povjerenje) arhitektura je ključna za savremenu zaštitu podataka. Temelji se na principu “nikad ne vjeruj, uvijek provjeravaj”, pretpostavljajući da prijetnje mogu doći i iznutra i izvana.
Koristite rješenja koja omogućavaju minimalne privilegije — korisnici imaju pristup samo onome što im je zaista potrebno. Na taj način se znatno smanjuje površina napada i sprječava širenje prijetnji unutar mreže.
4. Centralizujte DLP za dosljedna upozorenja
DLP (Data Loss Prevention) tehnologija je osnova svake strategije zaštite podataka. Omogućava klasifikaciju i praćenje osjetljivih informacija kroz uređaje, mreže i oblak.
Najbolje rezultate postižete ako koristite centralizovani DLP sistem, umjesto da se oslanjate na više različitih DLP alata koji mogu generisati višestruka i zbunjujuća upozorenja. Preporučuje se korištenje pristupa kao što je Gartner Security Service Edge (SSE).
5. Blokirajte ključne kanale curenja podataka
Fokusirajte se na najvažnije kanale kroz koje podaci mogu „procuriti“:
- Web i e-pošta: Najčešći putevi nenamjernog slanja osjetljivih podataka.
- SaaS aplikacije (npr. CASB): Korisnici lako dijele podatke izvan organizacije.
- Krajnji uređaji: Kontrola USB-a, štampanja, dijeljenja fajlova.
- Nekontrolisani uređaji/BYOD: Ako koristite mnogo BYOD uređaja, koristite izolaciju pretraživača koja sprečava preuzimanje, kopiranje, štampanje itd.
- Kontrola konfiguracije cloud-a (SSPM i DSPM): Pratite greške u konfiguraciji u aplikacijama poput Microsoft 365, AWS, Google Cloud itd.
6. Razumijevanje i održavanje usklađenosti
Usklađenost sa zakonima (npr. GDPR, HIPAA, PCI DSS) je ključna za dobru zaštitu podataka. Redovno provodite sigurnosne revizije, vodite preciznu dokumentaciju i edukujte svoj tim. Koristite tehnologije poput enkripcije i alata za nadzor kako biste olakšali usklađivanje.
7. Strategija za BYOD uređaje
Nekontrolisani uređaji predstavljaju izazov jer nisu u vlasništvu organizacije, pa se ne mogu nadgledati niti ažurirati. Korisnici (partneri, saradnici) često moraju imati pristup osjetljivim podacima.
Izolacija pretraživača omogućava siguran pristup bez potrebe za instaliranjem agenata. Podaci se prikazuju samo kao „pikseli“, čime se sprječava njihovo preuzimanje i kopiranje.
8. Kontrolišite sigurnost cloud-a uz SSPM i DSPM
Platforme u cloud-u često sadrže nesigurne konfiguracije koje mogu eksponirati osjetljive podatke. Rješenja poput SSPM (SaaS Security Posture Management) i DSPM (Data Security Posture Management) mogu automatski skenirati, pronaći ranjivosti i pomoći u njihovoj sanaciji.
9. Ne zaboravite na edukaciju korisnika
Bez edukacije korisnika, čak i najbolji sistemi zaštite mogu propasti. Objasnite korisnicima važnost zaštite podataka, kako prepoznati osjetljive informacije i kako da ih ispravno koriste. Uključite menadžment da podrži i sponzoriše ove programe.
Neke platforme omogućavaju automatsku edukaciju korisnika kroz incidente — korisnici se putem e-maila ili Slacka mogu obavijestiti o incidentima radi obuke i prilagođavanja politika.
10. Automatizujte upravljanje incidentima i procese
Efikasno upravljanje incidentima je ključno. Koristite rješenja koja omogućavaju automatizaciju procesa — ovo štedi vrijeme i smanjuje broj grešaka. Idealna rješenja uključuju upravljanje incidentima unutar SSE-a kako bi sve bilo centralizovano i efikasno.
Zaključak
Zaštita podataka nije jednokratni zadatak — to je stalni proces. Praćenje najboljih praksi pomoći će vam da izgradite otpornu i sigurnu organizaciju.
Zapamtite: ulaganje u zaštitu podataka nije samo zaštita od prijetnji — to je i način za izgradnju povjerenja, očuvanje reputacije i otvaranje novih prilika za rast.
Izvor:The Hacker News
