Dark web je skriveni dio interneta gdje ljudi mogu ostati anonimni. Često se miješa s deep webom, ali nisu ista stvar.
Deep web obuhvata sve što nije indeksirano od strane pretraživača – poput e-mail naloga, privatnih baza podataka i plaćenih usluga. Nije ilegalan, već samo nije dostupan putem jednostavne Google pretrage.
Dark web, s druge strane, je specifičan i skriveni dio deep weba. Za pristup je potreban poseban softver, poput Tor-a.
Iako je dark web najpoznatiji po ilegalnim aktivnostima, koristi se i za zaštitu privatnosti – na primjer, za novinare u represivnim režimima ili uzbunjivače koji žele sigurno podijeliti informacije.
Kako se veliki dio naših života preselio na internet, količina podataka koje dijelimo je porasla.
Cyber kriminalci su toga svjesni i pokušavaju na razne načine doći do tih podataka, jer oni imaju vrijednost za daljnje kriminalne aktivnosti.
U ovom članku objašnjavamo kako ovaj skriveni dio interneta funkcioniše i kako se možete bolje zaštititi da vaši podaci ne završe tamo.
Kriminalne aktivnosti na dark webu
Velik dio aktivnosti na dark webu pokreću cyber kriminalci koji se bave krađom i prodajom podataka ili nude kriminalne usluge.
Ove usluge mogu uključivati malicioyni softver, botnete, DDoS napade i phishing alate. Novi trendovi omogućavaju čak i osobama bez tehničkog znanja da pokrenu cyber napade.
Cyber kriminal na dark webu potiče globalne probleme, uključujući organizovani kriminal, krađu identiteta i čak finansiranje terorizma.
Godine 2024., AT&T je potvrdio veliki sigurnosni proboj, gdje su hakeri ukrali osjetljive podatke, uključujući brojeve socijalnog osiguranja i podatke o korisničkim računima. Ti podaci su završili na dark webu.
Slično tome, istraživači iz Resecurityja otkrili su da su kriminalci pristupili telekomunikacijskim mrežama pomoću ukradenih vjerodajnica koje su se kasnije prodavale na dark webu.
Kriptovalute igraju veliku ulogu na dark webu jer omogućavaju anonimne transakcije. Nedostatak centralizirane kontrole ili potrebe za bankovnim računom čini ih privlačnim za ilegalne aktivnosti.
Tokom godina, dark web je svjedočio usponu i padu mnogih ilegalnih tržišta. Najpoznatiji je bio Silk Road, prvo darknet tržište, koje je FBI ugasio 2013. godine.
Iako policijske agencije rade na gašenju dark web tržišta, mnoga i dalje funkcionišu, što pokazuje otpornost kriminalne ekonomije dark weba.
Kako podaci završe na dark webu
Vaši podaci mogu završiti na dark webu na različite načine:
- Sigurnosni propusti: Velike kompanije i web stranice često su mete hakera. Kada dobiju pristup njihovim sistemima, kradu podatke korisnika – e-mailove, lozinke, brojeve kreditnih kartica – i prodaju ih na dark webu za krađu identiteta i prevare.
- Phishing napadi: Kriminalci koriste lažne e-mailove i web stranice kako bi vas prevarili da otkrijete osjetljive informacije. Nakon toga, mogu ih prodati ili iskoristiti za prevaru.
- Ransomware napadi: U ovim napadima, hakeri zaključavaju vaše fajlove i traže otkupninu. Ako ukradu vaše podatke, mogu ih objaviti na dark webu ili koristiti za ucjenu.
- Insajderske prijetnje: Zaposlenici ili ugovorni radnici s pristupom osjetljivim podacima mogu ih ukrasti i prodati na dark webu.
- Online prevare: Ljudi često nesvjesno unose svoje podatke u lažne ankete, reklame ili ponude, koje prevaranti koriste za prodaju ili druge prevare.
- Nezaštićene baze podataka: Loše osigurane baze podataka mogu biti ranjive na napade. Hakeri mogu ukrasti lične podatke, medicinske kartone i druge osjetljive informacije, te ih objaviti na dark webu.
Kako zaštititi svoje podatke
Možete smanjiti rizik od krađe podataka tako što ćete slijediti ove korake:
- Koristite jake lozinke: Kreirajte složene i jedinstvene lozinke za svaki nalog.
- Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA): Aktivirajte 2FA gdje god je to moguće.
- Ažurirajte softver: Instalirajte najnovije sigurnosne zakrpe za operativni sistem, aplikacije i uređaje, kako biste spriječili napade na ranjivosti starijih verzija.
- Koristite enkripciju: Šifrirajte podatke na računarima i mobilnim uređajima kako bi ostali nečitljivi ako ih neko ukrade.
- Pametno koristite e-mail: Koristite različite e-mail adrese za različite svrhe (privatno, poslovno, online nalozi) kako biste smanjili rizik od hakovanja. Budite oprezni s phishing napadima – ne otvarajte sumnjive e-mailove ili linkove.
- Provjeravajte sigurnosne proboje: Koristite servise poput Have I Been Pwned kako biste provjerili je li vaš e-mail ili lozinka procurila.
- Oprezno dijelite informacije online: Pazite koliko ličnih podataka dijelite na internetu, posebno na društvenim mrežama.
Prateći ove savjete, informisanjem o cyber sigurnosti i korištenjem pravih alata, možemo bolje zaštititi svoje podatke od zloupotrebe na dark webu.
Izvor:Help Net Security
