McAfeejeva predviđanja za 2025. godinu ističu nove prijetnje s kojima se potrošači mogu susresti dok sajber kriminalci iskorištavaju naprednu tehnologiju vještačke inteligencije . Od hiperrealističnih deepfakesa i video prevara uživo do phishing-a, napada i napada malicioznog softvera vođenih vještačkom inteligencijom , ova predviđanja otkrivaju kako cyber kriminalci koriste alate na bazi vještačke inteligencije inteligencije za izradu sve sofisticiranijih i personaliziranijih cyber prevara.
„Kako vještačka inteligencija nastavlja da sazrijeva i postaje sve pristupačnija, cyber kriminalci ga koriste za stvaranje prevara koje su uvjerljivije, personaliziranije i teže za otkrivanje“, rekao je Abhishek Karnik , voditelj istraživanja prijetnji, McAfee. “Od deepfakesa koji brišu granicu između stvarnog i lažnog do tekstualnih poruka, e-pošte, društvenih i video prevara vođenih vještačkom inteligencijom, rizici za povjerenje i sigurnost na mreži nikada nisu bili veći.”
Hakeri koriste vještačku inteligenciju za stvaranje vrlo realističnih lažnih video zapisa ili audio snimaka koji se pretvaraju da su autentični sadržaji stvarnih ljudi. Kako deepfake tehnologija postaje pristupačnija i pristupačnija, čak i ljudi bez prethodnog iskustva mogu proizvesti uvjerljiv sadržaj. Uz alate vještačke inteligencije koji se lako koriste i pristupačne tutorijale, prevarantima je lakše nego ikada da manipulišu povjerenjem i obmanu ljude u digitalnim interakcijama.
Vještčka inteligencija daje cyber kriminalcima mogućnost da lako kreiraju personaliziranije i uvjerljivije mejlove i poruke koje izgledaju kao da dolaze iz pouzdanih izvora, kao što su banke, poslodavci ili čak članovi porodice. Oni mogu brzo i precizno izraditi ove prevare, što ih otežava otkrivanjem i povećava njihovu stopu uspješnosti. Kako alati vještačke inteligencije postaju dostupniji, očekuje se da će ove vrste napada rasti u sofisticiranosti i učestalosti.
Skrivene opasnosti u vašem džepu
Prevaranti sve više ugrađuju štetni softver u aplikacije koje izgledaju legitimno, često ciljajući aplikacije preuzete iz neslužbenih izvora. Uz sve veće oslanjanje na mobilne aplikacije, prilike za eksploataciju brzo rastu. Ove maliciozne aplikacije mogu se prerušiti u bezopasne alate, igre ili čak pomoć u produktivnosti, što hakerima olakšava da prevare nesuđene potrošače.
Kako se vrijednosti kriptovalute penju i rastura se oko alternativne valute, prevaranti se usmjeravaju na digitalne novčanike potrošača s lažnim investicijskim shemama, phishing napadima i maliciozni softverom dizajniranim da ukradu ključeve novčanika, prodaju lažne kriptovalute ili „ispumpaju i izbacuju“ – kada hakeri prevare druge da kupe kriptovalutu tako što je podignu kako bi naduvali njenu cijenu i zatim prodali njihove dionice za profit kada je cijena visoka – uzrokujući pad vrijednosti i ostavljajući drugim investitorima bezvrijednu imovinu.
Decentralizirana priroda kriptovalute, iako je privlačna korisnicima, takođe čini gotovo nemogućim povrat ukradenih sredstava, što dodatno mami cyber kriminalce da iskoriste ovaj prostor. Sa novim malicioznim softverom koji može presresti transakcije ili koristiti vještakču inteligenciju za efikasnije ciljanje žrtava, očekuje se da će ove prevare rasti u sofisticiranosti.
Kako beskontaktna plaćanja postaju sve popularnija, prevaranti pronalaze nove načine da iskoriste ranjivosti u tehnologiji komunikacije bliskog polja (NFC). Oni mogu presresti krendicijale za plaćanje, zaobići autentifikaciju i završiti neovlaštene transakcije. Sve veće oslanjanje na mobilne novčanike i sisteme za plaćanje putem dodira proširilo je potencijal za ove napade, čineći ih privlačnom metom za prevarante.
Sve veća potražnja za lijekovima za mršavljenje poput Ozempica i drugim skupim ili teško dostupnim zdravstvenim tretmanima otvorila je vrata prevarantima za prodaju krivotvorenih ili nesigurnih proizvoda. S obzirom da se sve više ljudi okreće online ljekarnama i oglasima na društvenim mrežama radi pogodnosti, prevaranti iskorištavaju ovaj trend. Nasjedanje na ove prevare može rezultirati finansijskim gubitkom, ili još gore, štetnim nuspojavama od krivotvorenih ili nereguliranih lijekova.
Prevaranti šalju lažne fakture kako bi ukrali plaćanja
Prevaranti sve više šalju lažne fakture ili se lažno predstavljaju kao predstavnici korisničke službe kako bi ukrali plaćanja ili lične podatke. Kako platforme za plaćanje kao što su PayPal, Venmo i druge rastu u popularnosti, cyber kriminalci pronalaze sve više mogućnosti da iskoriste ove sisteme sa uvjerljivim shemama. Pad ovih prevara može rezultovati finansijskim gubitkom i ugroženim ličnim podacima.
Ne samo da prevaranti mogu koristiti alate sa vještačkom inteligencijom za kreiranje lažnih videozapisa, već sada mogu i lažno predstavljati ljude tokom video poziva uživo . Alati poput DeepFakeLive.ai čine ovu tehnologiju dostupnom, omogućavajući lošim hakerima da imitiraju izraze lica i glasove sa velikom preciznošću, povećavajući uvjerljivost ovih prevara.
Prevaranti sve više ugrađuju maliciozni kod u popularna ažuriranja softvera ili aplikacija, taktika koja im omogućava da zaraze milione uređaja jednim potezom. Povećano oslanjanje na kod treće strane i razvojne alate potpomognute vještačkom inteligencijom čini ove vrste napada učestalijim i težim za otkrivanje, što predstavlja značajan rizik i za potrošače i za poduzeća.
Posljedice ove vrste napada mogu biti teške; ažuriranje omiljene aplikacije može nesvjesno instalirati maliciozni softver koji ugrožava vaše lične podatke ili sigurnost uređaja.
Cyber kriminalci koriste alate zasnovane na vještačkoj inteligenciji kako bi stvorili pametniji, prilagodljiviji maliciozni softver koji može povećati njegovu efikasnost. Napredni alati poput tehnologije OCR (Optical Character Recognition) – koja skenira slike ili dokumente i pretvara tekst u njima u digitalni tekst koji se može uređivati i pretraživati – sada mogu izvući osjetljive informacije, kao što su ključevi novčanika kriptovaluta, direktno iz snimaka ekrana ili dokumenata.
Izvor:Help Net Security