Kibernetički napad se može definisati kao napad na sistem dostupan na internetu s namjerom da na bilo koji način nanese gubitak organizaciji ili kompaniji. Ishod kibernetičkog napada može biti gubitak posla, gubitak ugleda, novčani gubitak i tako dalje, što ionako može kompromitovati posao.
Napade obično pokreću hakeri bez prethodne saglasnosti vlasnika sistema. Puno je načina putem kojih se napad može pokrenuti. Sistem se može zaštititi od hakera izvan organizacije, a mora se zaštititi i od unutrašnjih malicioznih korisnika.
Izraz kibernetički napad predstavlja napad koji je pokrenut na sistemu koji je na internetu. Na temelju načina na koji je sistem napadnut, postoje razne vrste napada koje ćemo vidjeti u nastavku.
Sistem se mora redovno ocjenjivati kako bi se održao štit protiv napada. Napadač napada druge sisteme kako bi stekao slavu, dok to ponekad čine zbog novčane koristi.
U savremeno doba komunikacije između uređaja raste iz dana u dan. S eksponencijalnim razvojem interneta, potrebno je osigurati i zaštitu stvari na istom. Sistem koji je na mreži mora biti zaštićen od napada koji ga mogu dovesti do kompromisa, takav napad nazivamo kibernetičkim napadom. Organizacije ili kompanije su mnogo sklonije napadu zbog unosnih informacija koje su pohranili u svojim sistemima. Dobra stvar na trenutnom tržištu je što ima dovoljan broj profesionalaca koji štite kompanije od napada, ali dinamične tehnologije zahtijevaju od profesionalaca da budu spremni igrati najbolje u obrani.
Vrste kibernetičkih napada
Ransomware napad – Ransomware napad se može definisati kao vrsta kibernetičkog napada u kojem se svi dokumenti sistema kriptuju, a haker zahtijeva od organizacije da plati otkup ukoliko žele vratiti pristup tim dokumentima. Nakon što se sistem uspješno hakuje na ovaj način, ostaje jedino opcija da se haker isplati što bi organizaciju moglo previše koštati. Organizacija se može zaštititi korištenjem adekvatnog obrambenog sistema i održavanjem čestih procjena sistema.
Napad Man In Middle (MitM) – U ovom napadu hakeri pokušavaju uhvatiti informacije dok se prenose na internetu, u samom procesu slanja između dve tačke, često to urade bez da otkrivanja svog prisustva. Da biste zaštitili Vaš sistem od ovakvog napada, komunikacija s Vašeg uređaja na serveru bi trebala biti šifrovana. Na primjer, ako želite zaštititi komunikaciju klijenta i servera, možete se odlučiti za SSL uslugu. Podaci koji su šifrovani pomoću Secure Socket Layer-a manje su skloni ovakvim napadima.
DDoS napad odbijanja usluge – može se definisati kao vrsta kibernetičkog napada gdje host šalje previše prometa i upita ciljnom serveru kako bi ga srušio. Server koji ne može podnijeti toliko zahtjeva u kratkom vremenu prestaje s radom i ne dozvoljava nijednom korisniku da komunicira s njim. Da bi se server zaštitio od ovakvog napada, koristi se balans opterećenja. Uloga sredstva za balansiranje opterećenja je podržati server kada počine primati previše zahtjeva koje ne može sam obraditi. Prošireni oblik ovog napada je DDOS (distribuirano uskraćivanje usluge) u kojem toliko host-ova šalje zahtjev ciljnom serveru gdje svaki host šalje dovoljno zahtjeva za rušenje servera.
Krizni napad na više mjesta – Napad skriptovanja na više mjesta je vrsta kibernetičkog napada u kojem se JavaScript koristi za iskorištavanje web aplikacije. Web aplikacija koja je ranjiva na ovu vrstu napada mogla bi se otkriti ručno pokušajem popunjavanja i slanja tekstualnih polja i provjerom da li se pravilno provodi ili samo puštanje skripte da se pokrene. Razina ozbiljnosti ovog napada dovoljno je visoka da bi hakeri mogli pronaći neke korisne informacije. Da bi se borili protiv ovakvog napada, aplikacija mora biti razvijena na način da uvijek treba provjeriti vrijednosti koje se unose.
Brute force napad – Napad grubom silom ili brute force napad sastoji se od toga da haker koristeći skripte unese mnogo različitih kombinacija lozinki ili pristupnih fraza u nadi da će na kraju pogoditi odgovarajuću. Napadač sistematski provjerava sve moguće lozinke i pristupne fraze dok ne pronađe ispravnu. Način zaštite protiv ovakvog napada je korištenje Captcha-e kao još jednog nivoa zaštite koji će filtrirati skriptu i otkriti da li serveru pokušava pristupiti čovjek ili mašina. Uz korištenje Captcha-e preporučljivo je koristiti što dužu i komplikovaniju lozinku koja sadrži velika i mala slova, brojeve, razmak i simbole.
Phishing napad – Je vrlo uobičajena vrsta napada koji spada u kategoriju socijalnog inženjerstva. U tom napadu, haker šalje link web stranice koja izgleda potpuno isto kao legitimna web stranica koja se kopira i na taj način vara korisnika da preda svoje kredencijale. Kredencijali koje je haker koristio za puni pristup sistemu i unošenje željenih promjena. Neke web stranice razvile su sistem kako bi zaštitile sebe i svoje klijente od krađe identiteta, ali najbolji način zaštite je podizanje svijesti korisnika. Morate biti oprezni prije nego što bilo gdje unesete svoje kredencijale.
Zaključak
Kibernetički napad je ovih dana vrlo čest i sve organizacije koje posjeduju web aplikacije odlična su platforma za napadača koji pokazuje svoje vještine kako bi stekao neku slavu ili novčanu korist. Iako je istina da se sistemi redovno napadaju, postoji nekoliko mjera koje se moraju ozbiljno razmotriti kako bi se zaštitili sistemi od navedenih napada.
Na tržištu postoje različite aplikacije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji i imaju dovoljno mogućnosti za otkrivanje ranjivosti koja postoji u bilo kojem od sistema. Redovne provjere u mreži čine je vrlo sigurnom i napadač će smatrati da nije laka meta. Domena kibernetičke sigurnosti je vrlo velika i mora biti ažurna kako bi bila jaka odbrana u napadima. Organizacije svakodnevno napreduju u smislu kibernetičke zaštite, a iza toga stoje čitavi timovi stručnjaka kibernetičke bezbjednosti.
