Kina je optužila SAD da preuveličavaju strahove od nacionalne sigurnosti u vezi sa TikTok-om kako bi potisnuli kinesku kompaniju. Američkim vladinim agencijama naređeno je da u roku od 30 dana izbrišu kinesku aplikaciju sa svih uređaja osoblja, zbog straha od kibernetičke bezbjednosti. Slične korake poduzele su Kanada i EU, a neki političari pozivaju na zabranu u cijeloj zemlji.
TikTok je 2020. godine za dlaku izbjegao da njihovu popularnu aplikaciju tadašnji predsjednik Donald Trump zabrani u SAD-u, i svakodnevno su se suočili s burom pitanja o rizicima kibernetičke bezbjednosti koje predstavlja TikTok.
Zahvaljujući brojnim složenim pravnim izazovima, debata je uglavnom nestajala i na kraju je prekinuta 2021. godine, kada je predsjednik Joe Biden odbacio Trumpov prijedlog.
Gotovo ste mogli čuti kolektivni uzdah olakšanja, kako od samog TikTok-a, tako i od miliona influensera koji se oslanjaju na aplikaciju društvenih medija kako bi zaradili za život.
Ali sada, u ironiji koja odražava format looping zaštitnih znakova video aplikacije, vratili smo se tamo gdje smo počeli.
Osim što su sada ulozi još veći.
Otprilike u vrijeme kada je Trump predložio zabranu prije skoro tri godine, TikTok je preuzet oko 800 miliona puta širom svijeta. Trenutno broji 3,5 milijardi preuzimanja, prema analitičarskoj kompaniji Sensor Tower.
Dodajte tome porast geopolitičkih tenzija između Kine i zapadnih zemalja, jasno je da je globalna budućnost TikTok-a nesigurnija nego ikad.
Dakle, koje su tri brige u vezi sa kibernetičkom bezbjednošću u vezi sa TikTok-om koje se stalno pojavljuju i kako kompanija reaguje na njih?
1. TikTok prikuplja ‘prekomjernu’ količinu podataka
Glasnogovornica TikTok-a rekla je za BBC da je prikupljanje podataka aplikacije “u skladu s industrijskim praksama”.
Kritičari često optužuju TikTok da prikuplja ogromne količine podataka od korisnika. Izvještaj o kibernetičkoj bezbjednosti koji su u julu 2022. godine objavili istraživači u Internet 2.0, australskoj kibernetičkoj kompaniji, često se navodi kao dokaz.
Istraživači su proučavali izvorni kod aplikacije i izvijestili da aplikacija vrši “pretjerano prikupljanje podataka”. Analitičari kažu da TikTok prikuplja detalje kao što su lokacija korisnika, koji određeni uređaj koriste i koje su druge aplikacije na uređaju.
Međutim, sličan test koji je sproveo Citizen Lab zaključio je da: “u poređenju sa drugim popularnim platformama društvenih medija, TikTok prikuplja slične vrste podataka za praćenje ponašanja korisnika”.
Slično, u nedavnom izvještaju Instituta za tehnologiju Georgije u januaru stoji: “Ključna činjenica je da većina drugih društvenih medija i mobilnih aplikacija radi iste stvari.”
2. Kineska vlada bi mogla koristiti TikTok za špijuniranje korisnika
Portparolka TikToka rekla je za BBC da je kompanija potpuno nezavisna i da “nije dala korisničke podatke kineskoj vladi, niti bismo mi da je to od nas traženo”.
Iako to nervira stručnjake za privatnost, većina nas prihvata da je predaja dijelova privatnih podataka dogovor koji sklapamo s društvenim mrežama.
U zamjenu za besplatno pružanje svojih usluga oni prikupljaju znanje o nama i koriste ga za prodaju reklama na svojoj platformi ili prodaju naše podatke drugim firmama koje pokušavaju da nam se reklamiraju na drugim mjestima na internetu.
Problem koji kritičari imaju s TikTokom je to što je u vlasništvu tehnološkog giganta ByteDance iz Pekinga, što ga čini jedinstvenom kao neamerička mainstream aplikacija. Facebook, Instagram, Snapchat i YouTube, na primjer, prikupljaju slične količine podataka, ali su sve kompanije koje su osnovane u SAD-u.
Godinama su američki zakonodavci, zajedno s većinom ostatka svijeta, pretpostavljali nivo povjerenja: da podaci prikupljeni od strane ovih platformi neće biti korišteni iz podlih razloga koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost.
Izvršna naredba Donalda Trumpa iz 2020. godine navodi da bi prikupljanje podataka TikTok-a potencijalno moglo omogućiti Kini da “prati lokacije federalnih zaposlenika i izvođača radova, pravi dosijee ličnih podataka za ucjenu i provodi korporativnu špijunažu”.
Za sada, dokazi ukazuju na to da je to samo teoretski rizik, ali strahove podstiče neodređeni dio kineskog zakona usvojenog 2017. godine.
Član sedam kineskog zakona o nacionalnoj obavještajnoj službi navodi da sve kineske organizacije i građani treba da “podržavaju, pomažu i sarađuju” u naporima kineske obavještajne službe.
Ovu rečenicu često citiraju ljudi koji sumnjaju ne samo na TikTok, već i na sve kineske kompanije.
Međutim, istraživači sa Tehnološkog instituta Džordžije tvrde da je ova rečenica izvučena iz konteksta, i napominju da zakon uključuje i upozorenja koja štite prava korisnika i privatnih kompanija.
Od 2020. godine, rukovodioci TikTok-a su više puta pokušavali uvjeriti ljude da kinesko osoblje ne može pristupiti podacima ne-kineskih korisnika.
No, u decembru je ByteDance priznao da je nekoliko njegovih zaposlenika sa sjedištem u Pekingu pristupilo podacima najmanje dva američka novinara i “malog broja” drugih, kako bi pratili njihove lokacije i provjerili da li se sastaju sa zaposlenicima TikTok-a za koje se sumnja da su odavali informacije medijima.
Portparolka TikTok-a kaže da su zaposleni koji su pristupili podacima otpušteni u decembru.
Firma insistira na tome da se podaci korisnika čuvaju u SAD-u i Singapuru i nikada nisu pohranjeni u Kini. Kaže da je u procesu stvaranja skladišta podataka i na drugim lokacijama, na primjer u Irskoj gdje planira obraditi sve podatke iz Ujedinjenog Kraljevstva i EU do 2024. godine.
3. TikTok bi se mogao koristiti kao alat za “ispiranje mozga”
TikTok-ova glasnogovornica je rekla: “Naše smjernice zajednice zabranjuju dezinformacije koje bi mogle naštetiti našoj zajednici ili široj javnosti, što uključuje koordinisano neautentično ponašanje.”
U novembru 2022. godine, Christopher Wray, direktor Federalnog istražnog biroa (FBI), rekao je američkim zakonodavcima: “Kineska vlada bi mogla kontrolisati algoritam preporuka, koji bi se mogao koristiti za operacije uticaja.”
Te zabrinutosti dodatno podstiče činjenica da je TikTok-ova sestrinska aplikacija, Douyin, koja je dostupna samo u Kini, jako cenzurisana i navodno dizajnirana da podstakne obrazovni i zdrav materijal da postane viralan.
Sve društvene mreže u Kini su pod žestokom cenzurom s vojskom internet policije koja briše sadržaj koji kritikuje vladu ili izaziva političke nemire.
Na početku uspona TikTok-a, bilo je velikih slučajeva cenzure na aplikaciji: korisniku u SAD-u suspendovan je nalog zbog razgovora o tretmanu Pekinga prema muslimanima u Xinjiangu, nakon žestoke reakcije javnosti, TikTok se izvinio i vratio nalog.
Od tada je bilo nekoliko slučajeva cenzure, osim vrste kontroverznih odluka o moderiranju s kojima se moraju nositi sve platforme.
Istraživači u Citizen Lab-u izvršili su poređenje TikTok-a i Douyin-a. Zaključili su da TikTok ne koristi istu političku cenzuru.
„Platforma ne sprovodi očiglednu postcenzuru“ rekli su istraživači.
Analitičari Instituta za tehnologiju u Gruziji su takođe tražili teme poput nezavisnosti Tajvana ili viceva o kineskom premijeru Xi Jinpingu i zaključili: “Videozapisi u svim ovim kategorijama lako se mogu pronaći na TikTok-u. Mnogi su popularni i široko dijeljeni.”
Teoretski rizik
Ukupna slika je, dakle, jedan od teorijskih strahova i teorijskog rizika.
Kritičari tvrde da je TikTok “trojanski konj” iako izgleda bezopasno, mogao bi se pokazati kao moćno oružje u vrijeme sukoba.
Aplikacija je već zabranjena u Indiji, koja je 2020. godine poduzela mjere protiv aplikacije i desetina drugih kineskih platformi.
Ali američka zabrana TikTok-a mogla bi imati ogroman uticaj na platformu, budući da tipični američki saveznici često idu u korak s takvim odlukama.
To je bilo očigledno kada su SAD uspješno pokrenule pozive da blokiraju kineskog telekomunikacionog giganta Huawei da bude raspoređen u 5G infrastrukturu, opet, na osnovu teoretskih rizika.
Vrijedi napomenuti, naravno, da su ovi rizici jednosmjerna ulica. Kina ne mora da brine o američkim aplikacijama jer je pristup kineskim građanima bio blokiran dugi niz godina.
Izvor: BBC
